Uvod - lokacija

Planirana izgradnja nove zgrade Fakulteta muzičke umetnosti predviđena u rubnim zonama donjeg dela Dorćola, uz budući linearni park (transformacija zone uz železničku prugu koja nije više u funkciji) u blizini Pančićevog parka i Marine Dorćol u ulici Dunavskoj. Lokacija je dobro saobraćajno povezana sa glavnim gradskim saobraćajnicama čime je omogućena dobra povezanost i sa ostalim širim delovima grada.

U okruženju lokacije izgrađeni su stambeni komleksi sa velikim brojem pratećih trgovačkih, uslužnih i ugostiteljskih sadržaja.

Na predmetnom području planiranom za izgradnju novog objekta Fakulteta muzičke umetnosti sada se nalaze komercijalni objekti spratnosti P, koji se prostiru pretežno uz Dunavsku ulicu. Komercijalne sadržaje čine autoperionice, limarske radionice i skladišni prostori čiji objekti su lošeg boniteta. Svi objekti na lokaciji su predviđeni za uklanjanje. Zelenilo na predmetnoj lokaciji nema karakterističnu vrednost i nije planirano za zadržavanje.

Novom izgradnjom na predmetnoj lokaciji, sa sadržajima u skladu sa Konkursnim zadatkom, ovaj prostor treba da se uskladi sa planiranim namenama okruženju, kao i da se afirmišu ambijentalne i istorijske vrednosti same lokacije i neposrednog okruženja.

Predviđena nova namena, visokoškolska ustanova sa javnim sadržajima (Fakultet muzičke umetnosti sa koncertnom dvoranom i salama za umetničku igru, džez i kamernu muziku) upotpunjuje planiranu transformaciju ovog dela grada koja je predmet razrade Plana detaljne regulacije za linijski park – Beograd, gradske opštine Stari grad i Palilula. Analize iz tog plana upućuju na potrebu planiranje novih urbanih sadržaja a koji mogu značajno da unaprede postojeće modele stanovanja, turističku ponudu i jedinstven urbani identitet ovog dela Beograda.

4 konkurs fmu

Izvod iz planske dokumentacije  

Plan detaljne regulacije za linijski park – Beograd, gradske opštine Stari grad i Palilula

dokumentacija ranog javnog uvida

Izmeštanjem pruge i teretnog saobraćaja iz ovog područja otvaraju se mogućnosti za snažnu transformaciju ovog područja. To su sadržaji koji predstavljaju mešavinu sadržaja kulture, kreativnih industrija i komercijalnih sadržaja u sklopu javnih, otvorenih gradskih prostora, koji se spontano razvijaju u skladu sa trendovima i zahtevima građana i tržišta (izložbeni prostori, paviljoni kulture, edukativne radionice, dizajn distrikti, gastro pabovi, urbane bašte, sportski sadržaji, relax zone i sl.).

Područje opšte obnove obuhvata prostore na kojima je koncentrisan veći broj kulturnih dobara, kao i celine koje uživaju prethodnu zaštitu. Pod opštom obnovom podrazumeva se kombinovana primena integrativne zaštite, urbane obnove i uređenja prostora, usaglašena prema obimu i nivou vrednosti graditeljskog nasleđa. Pravilo se odnosi (između ostalih) na:

Prvu industrijsku zonu Beograda (granica celine obuhvata prostor koji ograničavaju ulice: Tadeuša Košćuška od železničke pruge do Solunske, Solunska, Cara Uroša, Visokog Stevana, Kapetan Mišina, Skender begova, Dobračina, Gundulićev venac, Venizelosova, Poenkareova, Jovana Avakumovića, Bulevar despota Stefana obuhvatajući i deo Pančevačkog mosta, Višnjička do granice Beogradskog vunarskog kombinata obuhvatajući čitav fabrički kompleks i dalje od kompleksa fabrike granicom koja se pruža upravno na postojeću železničku prugu do ulice Tadeuša Košćuška).

5 konkurs fmu

Geo Srbija

 

Položaj u gradu

Dorćol je deo Beograda koji se nalazi u najstarijem gradskom jezgru u gradskoj opštini Stari grad.

Današnje granice Dorćola se nalaze između beogradske tvrđave, odnosno kalemegdanskog parka (koji se ponekad nazivaju delom Dorćola), Vasine i Uzun-Mirkove ulice (ponekad se smatra se Dorćol prostire i do Knez Mihailove ulice), okoline Bulevara despota Stefana i Dunava.

Nekada se Dorćolom smatrala samo raskrsnica ulica Cara Dušana i Kralja Petra (nekada Dubrovačke celom dužinom, a danas samo od ove raskrsnice prema Dunavu) i okolina ove raskrsnice (na Gornjem i Donjem Dorćolu). Severni deo, ograničen Dunavom, ulicom Cara Dušana i Dubrovačkom zvao se Jalija, što na turskom jeziku znači „obala”. Deo Dorćola od Knez Mihailove ulice do ulice cara Dušana zvao se nekada Zerek, što na turskom jeziku znači „padina”.

Dorćolska dunavska obala je uređena, sa dugačkom biciklističkom stazom, šetalištem. Na obali je i Sportski centar „Milan Gale Muškatirović” (nekada Sportski centar „25. maj”) sa kompleksom otvorenih i zatvorenih bazena na kojima se organizuju različita takmičenja u sportovima na vodi (plivanje, ronjenje, skokovi u vodu...) i teniskim terenima na kojima se održava Otvoreno prvenstvo Srbije u tenisu, a u izgradnji je i velika marina.

U zimskom periodu dorćolski kej je važan za posmatrače vodenih ptica, jer se ovde mogu videti i vrste koje su retke na nivou Srbije.

Istorijat lokacije

Na području današnjeg Dorćola oduvek se nalazilo gradsko jezgro Beograda, još od vremena antičkog Singidunuma. Singidunum je dostigao svoj vrhunac dolaskom Legije IV Flavije 86. godine. Ova legija je izgradila kvadratni kastrum (utvrđenje), koje se nalazilo na Gornjem gradu današnjeg Kalemegdana. Još jedan korak koji su Rimljani preduzeli u jačanju Singidunuma je bilo naselje za veterane legije pored tvrđave.

Vremenom je veliko naselje nastalo oko kastruma. Grad je imao pravougaonu osnovu, a njegove ulice su se sekle pod pravim uglom. Neke osnove ovakvih urbanih elemenata sačuvane su i danas, što se vidi po položaju dorćolskih ulica Uzun Mirkove, Dušanove i Kralja Petra I. Studentski trg je bio rimski forum, okružen termama (koje su otkrivene tokom 1970-ih) i takođe je sačuvao orijentaciju koju su Rimljani dali Singidunumu. U srednjem veku, uključujući i vreme kada je Beograd bio glavni grad Srbije u vreme despota Stefana Lazarevića (1405—1427), na području današnjeg Dorćola se nalazi severno podgrađe, prema Dunavu.

Samo ime Dorćol znači raskrsnicu četiri ulice, a odnosi se na raskrsnicu ulica Cara Dušana i Kralja Petra, odnosno Dubrovačke. Sama reč je iz turskog jezika (Dort = četiri, jol = put) a. Kao sevreno podgrađe u srednjem veku je bio glavni deo gradske varoši. Tokom vremena turske vlasti, centar Beograda, glavna trgovačka ulica, odnosno čaršija (baš-čaršija) je bila današnja ulica Kralja Petra. Ta ulica je ostala glavna sve do druge polovine 19. veka. Dorćolska padina, tadašnji Zerek, je ujedno i najstarije beogradsko naselje. Svi Turci tu su imali svoje kuće okružene baštama. Sem njih ispod Dušanove ulice, sve do Jalije, bila je poznata jevrejska mahala. Osim njih tu je imao kuću tek poneki Cincarin starosedelac. Odlaskom Turaka iz Beograda Zerek su počeli da naseljavaju Srbi i Cincari (a naročito ovi poslednji), otkupljujući turska imanja.

6 konkurs fmu

Ulica Dunavski kej - Arhivske fotografije - Kolekcija Miloša Jurišia  

 

Kad su Austrijanci početkom 18. veka osvojili Beograd, najpre su počeli da tadašnju tursku kasabu pretvaraju u modernu zapadnjačku varoš, a najviše izmena pretrpeo je Dorćol, gde su tih godina doseljene 333 nemačke porodice iz oblasti Vormsa i Majnca. U vreme turske vlasti na Dorćolu su živeli Turci i drugi muslimani. Bilo je i Jermena.

 U jednom delu Donjeg Dorćola, ispod Dušanove ulice, bilo je dosta Jevreja. Jedna od ulica ostala po nazivu Jevrejska, gde se nalazila Jevrejska mahala. Jevreji na teritoriji Beograda datiraju od rimskog vremena, a njihov boravak pouzdano se može pratiti od 16. veka. Njihove zgrade institucija nalazile su se u ulicama: Jevrejska, Solunska, Cara Uroša, Cara Dušana, Kralja Petra. U mnogim svečanim prilikama, o praznicima, kroz Jevrejsku ulicu su prolazile svečane povorke u kojima su se ponekad nosile relikvije iz obližnje sinagoge.

Na Dorćolu je krenuo poslednji juriš srpske vojske u odbrani Beograda 1915. godine, nakon čuvenog govora komandanta majora Dragutina Gavrilovića, na prostoru Donjeg Dorćola, odnosno donjeg dela ulice Cara Uroša i Solunske, prema nasipu gde se i danas nalazi železnička pruga.

7 konkurs fmu

https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/stari_grad/termoelektrana_snaga_i_svetlost.html

Spomenik kulture, Termoelektrana „Snaga i svetlost“ u Beogradu, Dunavski kej b.b.

Termoelektrana Snaga i svetlost je izgrađena 1932, umesto stare opštinske centrale. Krajem 1930-tih je planirana gradnja Dunavskog keja. U to vreme na dunavskoj obali Beograda su se nalazila kupatila "Mon plezir", "Dubrovnik", "Diana" i "Beograd", nehigijensko romsko naselje i divlja plaža "gamena i prosjaka". Iza elektrocentrale se nalazilo gradsko đubrište i baruštine sa malaričnim komarcima.

U šestoaprilskom bombardovanju u Drugom svetskom ratu, Dorćol je dosta stradao, ali najveće su bile ljudske žrtve. Pogođena je i porta Crkve Svetog Aleksandra Nevskog, u kojoj su mnogi potražili sklonište od bombi. Još na početku rata izvršeno je popisivanje Jevreja, koji su bili obavezni da nose žute trake, hapšeni su i otpuštani iz službe, odvođeni na prinudni rad, u sabirni logor Topovske šupe i logore smrti Banjica i Staro sajmište. Izvršena su brojna pojedinačna i grupna streljanja Jevreja.

Za vreme rata uništene su i mnoge zgrade, na čijim mestima su podignute stambene zgrade u duhu socijalističkog modernizma.

U posleratnom periodu na Dorćolu su izgrađene velike funkcionalne zgrade i bilo je dosta doseljenika. 1974. godine, pored Dunava je izgrađen sportski centar. Ovde se nalazi Pančićev park.

Prva industrijska zona Beograda

Prva industrijska zona predstavlja materijalno svedočanstvo industrijalizacije, urbanizacije i ubrzanog razvoja na prelazu vekova, prostora nekadašnjih predgrađa, danas u opštinama Stari grad i Palilula. Prva industrijska zona obuhvatala je i sledeće objekte/komplekse industrijske arhitekture: Magacin banke Nikole Boškovića, Tekstilne fabrike Koste Ilića i sinova sa vilom Vlade Ilića, Beogradski pamučni kombinat i Zgrade stare Klanice.

Uprkos činjenici da su industrijske zone i kompleksi decenijama propadali, predmetni prostor se ne sme smatrati praznim i bezvrednim zemljištem, već prostorom koji čuva memoriju grada koji ponovo treba vratiti gradu. Očuvanje i rehabilitacija pojedinih segmenata i kompleksa u okviru Prve industrijske zone gde su još uvek sačuvani karakteristični industrijski objekti, neophodni su i zbog uticaja na svest o vrednosti celokupnog preostalog industrijskog nasleđa na području Beograda. Iako ovi objekti nisu sastavni deo planskog područja, realizacija linijskog parka predstavlja preduslov njihovog očuvanja i rehabilitacije.

8 konkurs fmu

Pruga kao veza železničke stanice sa Beogradskom klanicom na Planu iz 1903. ©RZZZSK

Uslovi čuvanja, održavanja i korišćenja kulturnih dobara i dobara koja uživaju status prethodne zaštite i mere zaštite za Plan detaljne regulacije za linijski parkBeograd, gradske opštine Stari grad i Palilula, Republički zavod za zaštitu spomenika kultureBeograd br. 6-19/2021-3 od 26.02.2021. godine.

 

Elaborat Smernice za potrebe izrade Plana detaljne regulacije za linijski park - Beograd, gradske opštine Stari grad i Palilula br. P1489/20 od 26.05.2020.i R4006/20 od 26.11.2020.  godine.

 

Prirodne karakteristike prostora

 

Klima u Beogradu je umereno kontinentalna, sa četiri godišnja doba i oko 2.096 sunčanih sati godišnje.  Količina padavina je 669,5mm prosečno godišnje. Najveći broj dana sa padavinama je u aprilu, junu i decembru.

Predmetno područje pripada topoklimatskoj zoni Centar, koju karakteriše prosečna godišnja temperatura od 12,3°S, u ukupnom rasponu od oko -20,0°S do oko 40,0°S, u ekstremnim situacijama. Broj dana sa temperaturom višom od 25°S je 95 u godini. Beograd je vetrovito područje izloženo jugoistočnim, severoistočnim, severnim i severozapadnim vetrovima. Tišine su retke i najčešće tokom leta. Najčešći i najjači je jugoistočni vetar - Košava, koji duva tokom cele godine, sa maksimumom u septembru i tokom zime, sa prosečnom brzinom od 25 do 45km/č, i olujnim udarima do 130km/č kojima. Uzevši u obzir orijentaciju, konkursno područje nije direktno izloženo. Najhladniji zimski vetrovi su severni i severozapadni, kojima je konkursno područje izloženo.

 

Saobraćajna povezanost

Najznačajnija saobraćajnica za konkursno područje je Dunavska ulica na koju konkursna lokacija izlazi svojom regulacijom i sa koje im je omogućen kolski pristup.

Koncept ulične mreže zasniva se na PGR Beograda. Primarne saobraćajnice u okviru prostora u kome se planira realizacija Plana su:

saobraćajni pravac Dunavska – Bulevar vojvode Bojovića, u rangu ulice I reda,

ulica Poenkareova (deo koji povezuje Bulevar despota Stefana i Dunavsku), u rangu ulice I reda

ulica Žorža Klemansoa, u rangu ulice I reda

ulica Poenkareova, u rangu ulice II reda

ulica Knežpoljska, u rangu ulice II reda

ulica Tadeuša Košćuška u rangu ulice II reda

ulica Dunavski kej, u rangu ulice II reda

Saobraćajni pravac Dunavska – Bulevar vojvode Bojovića čini osovinu ulične mreže šireg gravitacionog područja na potezu od Pančevačkog mosta do Kosančićevog venca, i planiran je najvećim delom južno u odnosu na planirani linijski park. Ovim planskim rešenjem postojeća Dunavska ulica gubi atraktivnost za teretni saobraćaj, te će njen funkcionalni značaj opasti na značaj ulice I reda. Trasa Dunavske ulice se planira sa regulacijom od 32.2 m.

Sa planiranim drvoredima (zona zelenilo), trotoarima i biciklističkom stazom.

9 konkurs fmu

Saobraćajna pristupačnost

 

Pešački saobraćaj

Prostor konkursnog obuhvata pripada prostoru predviđenom za izgradnju linijskog parka u centralnoj zoni Starog Grada. U okviru šire zone konkursnog obuhvata odvijaju se frekventna pešačka kretanja, čiji intenzitet varira u zavisnosti od doba dana, dana u nedelji i perioda u godini. Kao osnovni problem u stvaranju kontinuiteta u pešačkim kretanjima javlja se ne sasvim adekvatna povezanost i loše stanje pešačkih površina.

 

Biciklistički saobraćaj

Prema strateškim planovima za razvoj biciklističkih staza u gradu, pored postojeće staze (deo staze od Dorćola do Ade Ciganlije), planirane su i staze duž Ulice Tadeuša Košćuška, Dunavskog keja i Dunavske (neposredno uz konkursnu lokaciju).

 

Javni gradski saobraćaj

Lokacija je dobro povezana javnim gradskim saobraćajem sa centralnim delovima grada čime je omogućena i dobra povezanost i sa ostalim širim delovima grada .

Planiranom izgradnjom terminusa GSP u neposrednoj  blizini lokaciji te veze će biti unapređene.

 

Neposredno okruženje -postojeće stanje

 

10 konkurs fmu
 Neposredno okruženje-postojeće stanje

Lokacija se nalazi u neposrednoj blizinu Dunava, marine Dorćol, Pančićevog parka i železničke pruge. U okruženju lokacije izgrađeni su stambeni komleksi sa velikim brojem pratećih trgovačkih, uslužnih i ugostiteljskih sadržaja. U narednom, periodu ovo neposredno okruženje će se značajno transformisati izgradnjom objekata visoke spratnosti u zoni Marine Dorćol i uređenjem Linijskog parka .

 

Graditeljsko  nasleđe u neposrednom okruženju 

U neposrednom okruženju najznačajniji je objekat Termoelektrana „SNAGA I SVETLOST“ – spomenik kulture, (Odluka o utvrđivanju, „Sl. Glasnik RS“ br. 33/13) Kompleks termoelektrane „Snaga i svetlost“ (sagrađen je u periodu od 1930. Do 1932. Godine) na desnoj obali Dunava, zbog svojih kulturno-istorijskih i arhitektonsko- urbanističkih vrednosti zauzima značajno mesto u privrednoj, tehničkoj, društvenoj i graditeljskoj prošlosti Beograda.

11 konkurs fmu

Termoelektrana „Snaga i svetlost“, 1932. ©Nikolić, Zoran (4. 12. 2015)

Lokacija termoelektrane je odabrana prvenstveno zbog neophodne količine vode za hlađenje i mogućnosti transporta uglja vodenim putem. Njena izgradnja je poverena Švajcarskom društvu za elektrifikaciju i saobraćaj iz Bazela, koje je 1929. Godine dobilo koncesiju za isporuku električne energije u Beogradu u trajanju od 25 godina. U vreme kada je podignuta bila je najveći objekat ove vrste u Beogradu. Termocentrala je puštena u probni rad krajem 1932. godine, kada je preuzela funkciju stare opštinske centrale iz 1892. Kompleks se sastoji od zgrade Elektrane, portalnog krana sa rukavcem, pumpne stanice i filterskog postrojenja. U zgradi Elektrane u konstruktivnom i tehnološkom smislu izdvajaju se tri celine: hala kotlarnice, mašinska sala i komandno-šalterska sala. Funkcionalna podela elektrane vidljiva je i u konstruktivno-oblikovnom rešenju objekta. Arhitektura zgrade, kao i čitavog kompleksa odražava modernistička shvatanja, aktuelna za evropsku graditeljsku praksu međuratnog perioda.

Portalni kran sa rukavcem izgrađen je istovremeno sa zgradom Elektrane i predstavlja veliku mostnu, rešetkastu konstrukciju. Kreće se pomoću dva sopstvena elektromotora po šinama položenim uz Elektranu i rukavac i to dužinom rukavca od pumpne stanice do Dunava (140m). Treći segment elektrane čini pumpna stanica i filtersko postrojenje, koji se nalaze na kraju rukavca. Pumpna stanica se sastoji od armirano-betonskog objekta, kružne osnove i unutrašnje instalacije sa pumpama i cevovodima. Filtersko postrojenje je povezano sa pumpnom stanicom i sastoji se od strukture pravougaonog oblika koja je u unutrašnjosti izdeljena na bazene za filtraciju. Termoelektrana „Snaga i svetlost“ bila je u funkciji sve do 1969. godine.

12 konkurs fmu

https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/stari_grad/termoelektrana_snaga_i_svetlost.html

Izgradnjom Termoelektrane „Snaga i svetlost“ prvi put je ušla u upotrebu niskonaponska distributivna mreža za napajanje naizmeničnom strujom. Kao najveći objekat te vrste u Beogradu između dva svetska rata, predstavljala je okosnicu formiranja elektroenergetskog sistema grada i doprinela njegovom značajnom unapređenju.

13 konkurs fmu

"Snaga i svetlost" na obali Dunava, 1951.

 

Lokacija za izgradnju - postojeće stanje namena površina

Prostor planiran za izgradnju Fakulteta muzičke umetnosti obuhvata delove površine sledećih parcela: Deo k.p 12/8 KO Stari grad i Deo k.p. 49/1 KO Stari grad.

Građevinska parcela javne namene J4-1 u celini 5, definisana je analitičkim tačkama u grafičkom prilogu 4 "Plan građevinskih parcela sa smernicama za sprovođenje" i njena orjentaciona površina iznosi oko 14.057 m2.

14 konkurs fmu

Zona gradnje FMU

Na predmetnom području sada se nalaze komercijalni objekti spratnosti P, koji se prostiru pretežno uz Dunavsku ulicu. Komercijalne sadržaje čine autoperionice, limarske radionice i skladišni prostori čiji objekti su lošeg boniteta. Svi objekti na lokaciji su predviđeni za uklanjanje.

15 konkurs fmu

Zona gradnje FMU

Postojeće stanje namena površina

16 konkurs fmu

Obeležene tačke fotografija

grafički prilog 1 "Postojeća namena površina“

Izvod iz Plana detaljne regulacije za linijski park – Beograd, gradske opštine Stari grad i Palilula

17 konkurs fmu

 

 

Fotodokumentacija – postojeće stanje

 

 18 konkurs fmu

Postojeće stanje Forografija lokacija - tačka 1, foto D.M        

19 konkurs fmu

Postojeće stanje Fotografija lokacije  - tačka 2, foto D.M                                                                                                                                                                                                     

20 konkurs fmu

Postojeće stanje Forografija lokacija  - tačka 3, foto D.M                

 21 konkurs fmu

Postojeće stanje Forografija lokacija  - tačka 4, foto D.M                                                                                                                            

 

Zelene površine na lokaciji i neposrednom okruženju - postojeće stanje

Na području šireg okruženja konkursnog obuhvata najznačajniju zelenu površinu predstavlja zona priobalja i Pančićev park. Ključ celokupnog budućeg razvoja i transformacije ove zone predstavlja izgradnja Linijskog parka, koja će značajno izmeniti izgled i kvalitet zelenih površina u široj zoni obuhvata.  Na prostoru samog konkursnog obuhvata nema značajnih zelenih površina niti pojedinačnih primeraka stabala koje je neophodno čuvati.

22 konkurs fmu

Neposrdno okruženje – postojeće stanje                                                                                                                                z.s.

U pojasu između reke Dunav i postojećeg železničkog koloseka zastupljene su travnate površine i soliterna lišćarska stabla. U središnjem i istočnom delu planske teritorije, nisu zastupljene javne zelene površine. Prisutno je linijsko zelenilo spontano obraslo u koridoru železničke pruge, gde su dominantna stabla jablana, crne topole, pajasena i kiselog drveta. Takođe u postojećim površinama različitih namena, prisutna je spontano obrasla vegetacija, pojedinačni primerci visoke i grupacije žbunaste vegetacije.

 

Postojeća parcelacija prostora

 

Prostor planiran za izgradnju Fakulteta muzičke umetnosti obuhvata delove površine sledećih parcela:  k.p. 49/1 KO Stari grad i k.p. 12/8 Stari grad.

Delovi navedenih parcela nalaze se u zoni planiranog zaštitnog zelenila, proširenja saobraćajnica, nove regulacije ulice Dunavske i terminusa GSP a.

Deo parcele k.p. 12/8 KO Stari grad planiran je je za zonu zaštitnog zelenila u bloku 31.

Deo parcele k.p. 49/1 KO Stari grad planiran je za zonu Terminal JGP-a (autobuskog i trolejbuskog).

23 konkurs fmu

GEO Srbija – pregled katastra nepokretnosti -jun 2020.

 

Neposredno okruženje – planirano stanje

 

U okviru šireg i užeg okruženja konkursnog obuhvata u toku je realizacija Plana detaljne regulacije za linijski park – Beograd, gradske opštine Stari grad i Palilula kojim se reguliše urbana transformacija nekadašnjeg železničkog koridora. Područje Linijskog parka - Beograd, u prostornom pogledu, predstavlja sponu između Beton hale i Pančevačkog mosta, kao i dunavske padine i priobalja reke Dunav. Kao takav, ovaj prostor ima izuzetne potencijale, uticaj i značaj za razvoj grada. Dobra saobraćajna povezanost i pristupačnost svim vidovima saobraćaja, položaj lokacije u neposrednoj blizini beogradskog priobalja i reka i različitih zona i sadržaja atrakcije u kontaktnom području (Kalemegdanska tvrđava, Beton hala, putničko pristanište, SRPC „Milan Gale Muškatirović“, teniski tereni „Novak“, dunavski kej, restorani i dr.) i urbana transformacija bivše trase železnice, daje mogućnost uvođenje različitih programskih sadržaja i urbanih ambijenata sa ciljem prožimanje i povezivanje istorijskog i novog identitet područja dunavske padine.

Osnovni princip za korišćenje i uređenje nekadašnje železničke pruge je formiranje javnog gradskog prostora koji svojom linearnom formom povezuje druge javne prostore, što predstavlja njegovu osobenost u odnosu na ostalo gradsko tkivo, potencira javno korišćenje prostora i nudi veliki niz različitih javnih sadržaja u okviru planiranih zelenih površina. Sugeriše razvijanje i povezivanje u mrežu javnih urbanih prostora, kao jednog od bitnijih činilaca u konstituisanju urbanog identiteta Beograda i ostvarivanju neposrednog kontakta ljudi i ambijenata.

Linijski park - opšti ciljevi izrade plana

Opšti cilj izrade Plana je urbana transformacija železničkog koridora.
Kroz izradu konkursnog programa i saradnju sa nadležnim institucijama, potrebno je obezbediti adekvatne uslove očuvanja, uređenja i unapređenja kontinualnog parkovskog pojasa. S tim u vezi neophodno je posebnom pažnjom pristupiti planiranju budućih sadržaja i uređenju predmetnog prostora.

24 konkurs fmu

Neposredno okruženje – postojeće stanje    z.s.

 

Koncept planskog rešenja Linijskog parka

 

Koncept planskog rešenja zasniva se na formiranju identiteta predmetnog područja kao linijskog parka šireg gradskog značaja i priobalne zone, potrebi za aktiviranjem prostora parka uvođenjem novih sadržaja ali i usklađivanjem ponude sadržaja sa karakterom prostora, njegovom povezivanju sa okruženjem i boljoj dostupnosti i pristupačnosti korisnicima maksimalnom očuvanju i unapređenju svih prirodnih vrednosti i kvaliteta životne sredine i poštovanje svih specifičnih uslova zaštite i ograničenja.

Planirana javna zelena površina – Linijski park sadržaće kontinuirane površine za komunikaciju – pešačke i biciklističke staze adekvatnih kapaciteta, kao i platoe, stepenice, rampe, i sl. Potrebna je primena zastora od kvalitetnih i otpornih materijala, bezbednih za korišćenje u svim vremenskim uslovima, ili korišćenje prirodnih zasena – upotreba vegetacije umesto zastora. Pretežnu namenu čine javne zelene površine, u okviru kojih su predložene zone intervencija, odnosno 10 posebnih tematskih celina, predviđenih za parkovske, kulturne, edukativne, sportske i komercijalne sadržaje. Sadržaji se međusobno upotpunjavaju i predstavljaju jedinstveni sklop koji daje poseban identitet planiranom prostoru.

Otvoreni tereni za sport i rekreaciju na području Linijskog parka mogu obuhvatati: dečja igrališta, akustička igrališta, igrališta za eksperimentisanje, otvorene terene za aktivnu i pasivnu rekreaciju, trim staze, skejt-park, a pored sportskih aktivnosti može se formirati i multifunkcionalni plato (za izložbe, festivale, zimi za klizanje, itd), amfiteatar (za plesne i pozorišne manifestacije, filmske projekcije, i sl.).

25 konkurs fmu

Zona Linijskog parka – postojeće stanje 2021  foto Z.S

 

Linijski park dobio je uslove za organizaciju prostora i pravila uređenja i izgradnje, koja se zasnivaju na smernicama, pravilima zaštite i ograničenjima u cilju očuvanja vrednosti područja i primere adekvatnih ekoloških mera (zaštite vode i vazduha, kao i zaštite od zagađenja bukom i drugo). Linijski park, zbog svog oblika i položaja, a takođe i uloge koju ima kao deo sistema zelenih površina Beograda, mora biti uređen kao zelena ”trasa” koja će ujediniti i povezivati različito uređene segmente parka u jedinstvenu celinu.

Izgradnja ovog sistema javnih zelenih površina mora osigurati multifunkcionalnost, a pre svega: funkciju podizanja kvaliteta životne sredine u izgrađenom području (u smislu regulisanja kvaliteta i temperature vazduha, ublažavanja ekstrema klime, smanjenja buke, biodiverziteta grada, postizanja pozitivnog efekta na uslove pasivne i aktivne rekreacije stanovnika), podizanje estetskih i ambijentalnih vrednosti područja. Na teritoriji parka dozvoljeno je da najviše 30% površine bude pod komunikacijama, površinama i objektima za rekreaciju. Kroz pojedinačna rešenja inicira se primena nature-based solutions modela kao što su: ekološka staništa za ptice i druge životinje, ”ostrva svežine”, eko-urbani nameštaj, zelene zvučne barijere, zeleni zidovi i krovovi. Pešačke i biciklističke staze planirane su za izgradnju kao mera prilagođavanja klimatskim promenama u cilju smanjenja uticaja urbane toplote, smanjenja refleksije i zračenja sunca. Obavezno je da se projekat zelenih površina bavi evaluacijom postojećih biljaka i da prilikom sadnje novih odaberu ekološki i klimatski prilagođene vrste.

Linearni park koji okružuju, javni, stambeni i komercijalni delovi grada, kao i sportski kompleksa, u javnom i privatnom vlasništvu, imaće koristi od celokupne društvene raznolikosti i aglomeracije na mnogo načina. Pored povećane vrednosti zemljišta, stvoriće se i pozitivna preduzetnička klima za dalji razvoj urbane regeneracije zone Donjeg Dorćola. Očekuje se da će park imati značajan efekat i na javnu bezbednost. Iako Beograd ima nisku stopu kriminala za incidente u javnim prostorima, projekat će se pozabaviti ovom temom pomoću rešenja video nadzora.

26 konkurs fmu

Izvod iz Plana detaljne regulacije za linijski park – Beograd, gradske opštine Stari grad i Palilula

 

Ovim projektom značajno je pokrenuta i tema participacije i uloge građana u projektovanju i planiranju. Kroz nekoliko onlajn i lokalnih konferencija identifikovane su posebne grupe (kao što su žene, starije osobe, osobe sa invaliditetom, etničke grupe ...). Sa građanima se najviše komuniciralo putem anketa, inspirišući ih i ohrabrujući da učestvuju u procesu promene njihovog naselja.

U okviru granice Plana prema pretežnoj nameni i planiranom načinu korišćenja zemljišta moguće je identifikovati sedam prostornih celina.

 

Karakteristične celine linijskog parka

 

Celina 1 koja se prostire duž celog područja plana podeljena je na deset podcelina koje su u prethodnoj fazi razrađivane kroz idejne projekte pozivnog konkursa. Prostor koji obuhvata celina 1 prostire se duž Bulevara Vojvode Bojovića i Dunavske ulice obuhvatajući nekadašnji koridor železničke pruge oko Kalemegdana do Pančevačkog mosta. Pretažna namena ove celine je javna zelena površina (linijski park) koja svojim raznovrsnim sadržajima povezuje javne prostore u kontaktnom području, formirajući mrežu javnih urbanih prostora. U okviru ove celine planiraju se i površine za objekte i komplekse javnih službi objekat kulture muzej Kula Nebojša i objekat visokoškolske ustanove. Podceline imaju svoje specifičnosti i karakteristike koje su opisane u pravilima građenja i uređenja za javne zelene površine – Linijski park.

Celina 2 je pretežno sportskog karaktera, obuhvatajući postojeći SRPC „Milan Gale Muškatirović“, postojeće terene FK „Polet i Dorćol“ i Teniski centar „Novak“.

Celina 3 obuhvata prostor nekadašnje Marine „Dorćol“ koji se transformiše u mešovite gradske centre, prostor nekadašnje Termoelektrane „Snaga i svetlost“ koji je predviđen za revitalizaciju sa novom namenom – kultura i prostor između nekadašnje termoelektrane i reke Dunav koji je planiran za javnu zelenu površinu – park.

Celina 4 obuhvata kompleks postojeće Toplane „Dunav“ i objekat postojeće crpne stanice koji se zadržava. U ovoj celini zadržana je njena osnovna namena - površine za infrastrukturne objekte i komplekse.

Celina 5 planirana je za objekte i komplekse javnih službi -  visokoškolske ustanove, Fakultet muzičke umetnosti sa katedrom za ples.

Celinu 6 predstavlja prostor u okviru koga se nalazi hotel „Admiral“ i u kojoj se daje mogućnost razvoja postojeće namene  - komercijalni sadržaji.

Celina 7 je celina dominantne namene - mešoviti gradski centar, a u okviru ove celine nalazi se i ustanova primarne zdravstvene zaštite i površina za infrastrukturne objekte i komplekse.

U zoni između Beogradske tvrđave i predmetne lokacije nalazi se nekadašnja fabrika "Beko" na Dorćolu, čija kompletna lokacija je trenutno u transformaciji u novi gradski poslovno-stambeni kompleks K-distrikt.

 U ovoj, za grad veoma značajnoj celini, prvi put posle dugog vremena „hibernacije“ planiraju se transformacije koje, u odnosu na sopstvene lokacijske karakteristike, imaju značajan uticaj na ambijent i ustaljene modele funkcionisanja u ovom prostoru.

27 konkurs fmu 

Prikaz karakterističnih celina

 

 

Veliki projekti u okruženju u realizaciji ili već realizovani

U širem okruženju nalaze se značajni realizovani projekti i projekti čija je realizacija najavljena. Svi planirani rezidencijalni kompleksi (K District, Green Residence, Kalemegdan Park, Cara Uroša, Dorćol Centar i Novi Dorćol) imaju značajnu ponudu komercijalnih sadržaja („retail“, kafei, restorani, usluge, „fitness“ i sl.), koji komplementiraju osnovnu namenu . U neposrednoj blizini lokcije za izgradnju  zgrade Fakulteta muzičke umetnosti planira se ozgradnja stambeno poslovnog kompleksa Marina Dorćol.